Moj pas jede izmet!

1.     Okot i odrastanje štenaca: kuje s leglom normalno konzumiraju izmet vlastitih štenaca kako bi mjesto gdje štenci borave bilo čisto. Kako štenci odrastaju i prelaze s majčinog mlijeka na suhu hranu, majka prestane jesti izmet. Štenci su znatiželjni i oponašaju sve oko sebe pa isto tako ponekad pojedu izmet ili bilo što drugo što uspiju pronaći jer su vidjeli da majka to radi ili samo žele isprobati nove okuse. Većina štenaca s vremenom prestanu jesti izmet, no nekim štencima se okus toliko svidi da im to postane navika koje se vlasnik ponekada ne može riješiti kada štene postane odrasla jedinka.

2.     Oponašanje: osim štenaca koji oponašaju svoju majku, isto tako su neki psi znatiželjni i vole istraživati svoju okolinu te mogu pojesti izmet kada vide vlasnika kako ga skuplja dok će drugi psi u šetnji vidjeti nekog drugog psa kako jede izmet pa će ih oponašati.

3.     Traženje pažnje od vlasnika ili zaigranost: štenci ili zaigrani psi jedu izmet smatrajući da je to igra zbog reakcije vlasnika. Nakon što vlasnik primijeti da pas jede izmet, pokušava ga odmaknuti pa će tako neki psi odmah ispustiti izmet i neće ga više pogledati niti jesti dok će zaigraniji psi povik vlasnika, kao i odmicanje od izmeta shvatiti kao igru i uzbuditi se.

4.     Frustracija, dosada i nervoza: koprofagija je česta pojava kod nervoznih pasa bez čestog kontakta s vlasnicima ili općenito ljudima, a to je slučaj kada su psi vezani na lancu ili se samo drže u boksu jer im je tako onemogućena sloboda kretanja, ali i obavljanje nužde izvan osobnog prostora. Usamljenim ili zapuštenim psima zbog životnih okolnosti i manjka socijalizacije s ljudima, konzumiranje izmeta je jedan od načina preživljavanja. Psi koji dosta vremena provode sami u kući mogu samo odjednom početi u šetnji jesti izmet kako bi se “osvetili”, odnosno kako bi vlasnik obratio više pozornosti na njih. Jer dosta je teško ne obratiti pažnju na psa koji jede izmet.

5.     Strah i stres: štenci koji tek uče kako i gdje obavljati nuždu, znaju ponekad u kući na tepihu ili krevetu obaviti nuždu pa ih vlasnici znaju kazniti. No štene će posljedično sljedeći put pojesti izmet kako bi uklonio bilo kakve “dokaze” jer zna da će za to biti kažnjen stoga vlasnik treba primjereno izreagirati na novo nastalu situaciju i ne kažnjavati štene. S obzirom na promjenu načina i ritma života kako vlasnika tako i kućnih ljubimaca, stres je u današnje vrijeme česti okidač različitih promjena u ponašanju koje dovode do koprofagije.  

6.     Glad: kod izgladnjivanih pasa ili kod proždrljivih pasmina pasa koji su stalno „gladni“ (labrador, mops, beagle…), koprofagija može biti uobičajena pojava. Na konzumiranje izmeta utječe i količina dnevnih obroka jer ako pas dobiva jedan obrok u danu, jedenjem izmeta pokušava nadoknaditi nedostatak hranjivih tvari. Moguće je da će se povećanjem obroka manjiti učestalost jedenja izmeta jer će pas češće dobivati obroke te će se probava psa uravnotežiti.

7.       Navika: odraslim psima koprofagija često postane svakodnevna navika koja se nije spriječila kada su psi bili štenci (štenci jedu izmet jer istražuju svoje životno okruženje i isprobavaju nove stvari, no vlasnik to mora spriječiti zbog rizika od prijenosa parazita i drugih infekata te kako se upravo ne bi stvorila navika koprofagije).

8.     Hranidba: psi jedu izmet ako je nutritivna vrijednost hrane niska jer si tako nadoknađuju nedostatnu količinu nutrijenata u hrani (vlakna, minerali ili vitamini B i K). Ovisno o vrstama hrane, kvaliteti sirovine i cjelokupnog sastava, neke hrane sadrže puno bojila i aditiva koje čine hranu privlačnijom drugim psima, no ne i zdravijom (mogućnost pojave intolerancije ili alergije). Upravo ti dodaci su mogući uzrok koprofagije.

9.     Zdravstveni problemi: crijevni paraziti dobivaju nutrijente iz domaćina, u ovom slučaju psa pa on zbog iscrpljenosti organizma osjeća pojačanu glad. Ako dođe do promjene konzistencije, boje ili količine psećeg izmeta potrebno je analizirati izmet koprološkom pretragom na prisustvo parazita. Ponekad bolesti poput dijabetesa, Cushinga (hiperadrenokorticizam), problema sa štitnjačom ili gušteračom dovode do povećane želje za konzumiranjem izmeta zbog pojačanog apetita ili nemogućnosti normalne apsorpcije nutrijenata i hranjivih tvari. Psi koji pate od demencije ili određenih bolesti mozga počinju jesti izmet jer su često zbunjeni i dezorijentirani. Jedan od zdravstvenih uzroka koprofagije je sindrom malapsorpcije koji označava nedovoljnu asimilaciju hranjivih tvari uslijed poremećaja probave, apsorpcije ili transporta hranjivih tvari.

Kako koprogafija utječe na zdravlje psa?

Koprofagija generalno nema štetan utjecaj na zdravlje pasa, no ipak postoji rizik od prijenosa crijevnih parazita, bakterija ili virusa pa je iz tog razloga bitno redovito čišćenje organizma psa od crijevnih parazita. S druge strane, zdrav pas koji je odjednom počeo jesti izmet je svakako signal da je možda neki zdravstveni problem u nastajanju ili je jednostavno pas iz neke dosade i znatiženje odlučio privući pažnju vlasnika.

Može li se koprofagija prevenirati?

Za koprofagiju koja je opisana kao problem u ponašanju ne postoji neko univerzalno rješenje, no puno truda, upornosti i strpljenja ipak može odviknuti psa da jede izmet stoga donosimo nekoliko savjeta:

1.     Mentalna i fizička stimulacija: stimulativne igračke okupiraju i zabavljaju psa te ga odmiču od izmeta, ali i smanjuju dosadu. Osim igračaka kao mentalna stimulacija, za fizičku stimulaciju je najbolje osigurati dovoljno fizičke aktivnosti. Aktivnost uključuje šetnje, ali i igranje ili treniranje u šetnji kako bi se ujedno i ojačao odnos između psa i vlasnika (npr. povlačenje užeta ili konopa). Osim redovitih šetnji, psu je potrebno osigurati vrijeme druženja i socijalizacije s drugim psima. Za vlasnike je također važno da provode vrijeme s psima i da im se posvete u zajedničkom druženju kako bi im oni vjerovali i kako bi dobili svakodnevnu pažnju i ljubav.

2.     Preusmjeravanje pažnje naredbom: ako pas jede izmet tijekom ili neposredno nakon defekacije onda je potrebno biti u pripravnosti. Ako pažnja psa odmah prijeđe na izmet onda ga se treba usmjeriti na sebe s naredbom „pogledaj“. Kada obrati pažnju, psa treba nagraditi poslasticom, a zatim odmah pokupiti izmet i baciti ga. Konzumiranje izmeta je prilika da se psa nauči naredbi „ostavi“. Prvo trebati započeti vježbanjem u stanu ili kući koristeći poslastice ili suhu hranu kao obrok kroz trening za naredbu „ostavi“. U ruku se stavi poslastica te se zatvori ruka nad poslasticom. Tada pas smije njušiti ruku, ali je potrebno izgovoriti naredbu „ostavi“. Pas će lizanjem ruke, stavljanjem šape na ruku ili lajanjem probati doći do poslastice, no treba se smiriti i zaustaviti te izreći naredbu „uzmi“ i dati poslasticu psu. Cilj treninga je naučiti psa da treba ostaviti ono što mu se kaže i pričekati dok ne dobije dopuštenje, ali to zahtijeva puno vremena, strpljenja i vježbanja. Za naredbe se trebaju koristiti jednostavne i uvijek iste riječi te specifične i ukusne poslastice koje će pas dobiti samo u treningu odvlačenja pažnje. Ako pas ne sluša naredbe i nakon određenog perioda treniranja onda psa tijekom šetnje treba držati na uzici, ograničiti mu pristup izmetu te nakon obavljanja nužde treba brzo pokupiti izmet i odvesti psa od mjesta defekacije.

3.      Povodac: ponekada pse ne možemo odmaknuti od izmeta stoga je jedina opcija ga držati ga na povodcu, a pustiti ga na sigurnijim mjestima gdje ne cirkulira velika populacija pasa.

4.     Promjena mjesta boravišta psa: psima koji se nalaze u boksu je potrebna redovita šetnja kako bi obavili nuždu izvan svojeg mjesta u kojem stalno borave. Nekim psima je potreban veći prostor za više slobode ili mirnije mjesto gdje neće osjeti nervozu ili strah.

5.    Ograničiti pristup mačjem mjestu za nuždu: psima se posebno sviđa okus mačjeg izmeta pa ako u istom kućanstvu žive pas i mačka, bitno je ograničiti pristup psa mačjem WC– u kako bi ona nesmetano obavljala svoju nuždu te kako pas ne bi mogao jesti njen izmet. Za vlasnike mačaka vrijedi redovito čišćenje mačje posude s pijeskom kako pas ne bi imao priliku pojesti izmet.

6.    Optimalna i uravnotežena hranidba te vitaminsko mineralni dodaci hranidbi: hrana mora zadovoljiti nutritivne i energetske potrebe pas, pružiti mu sve hranjive tvari te treba biti odabrana prema spolu, dobi, aktivnosti i zdravstvenom stanju. Kod pasa koji vole vani jesti sve što stignu ili se vlasnicima čini da su stalno gladni, hranu mogu podijeliti u više obroka na dan (važno je držati se preporučene dnevne količine). Za sve dodatke poput minerala i vitamina je potrebno konzultirati se s veterinarom.

6.     Dodaci hranidbi i sredstva za odvraćanje od izmeta: psima se mogu ponuditi različite žvakalice, povrće ili sredstva koje bi zaokupirale njegove misli od konzumiranja izmeta ili stvorili odbojnost prema izmetu. Kod odabira preparata je važno konzultirati se s veterinarom i čitati deklaraciju proizvoda kako se ne bi stvorila intolerancija, alergija ili druga reakcija na određeni sastojak.

Prevencija se ne odnosi samo na psa, nego je važno prevenirati i održavati vlastitu higijenu. S obzirom na to da je većina pasa zajedno u kućanstvu s obitelji, bitno je paziti i održavati osobnu higijenu, a to podrazumijeva redovito pranje ruku i sprječavanje lizanje psa po licu, pogotovo dječjem licu kako ne došlo do prijenosa eventualnih parazita, bakterija ili virusa. 

Kada pas počne jesti izmet, treba biti uporan i strpljiv te dosljedan u korištenju pozitivne stimulacije kako bi se maknula pažnja psa sa izmeta na neko drugo ponašanje (slušanje naredbe, poslastice…). Psi su drukčiji od ljudi i imaju drukčije i izraženije okusne pupoljke pa njima izmet neopisivo miriši i privlači ih. Jedan od najvažnijih savjeta u prevenciji je odabir optimalne i uravnotežene hranidbe i zatim redovito čišćenje psa od parazita. Ljubimcu treba pružiti dovoljno pažnje, aktivnosti i ljubavi, no ako konzumiranje izmeta postane opsesivna i svakodnevna navika ili se pojave neki drugi zdravstveni problemi onda je nužno otići kod veterinara kako bi se isključili eventualni zdravstveni problemi.